Česta pitanja

  • Koje kriterije moraju zadovoljiti radovi, a da bi bili prikazani u rubrici "Radovi prihvaćeni za objavljivanje u CC časopisima"?

    Ova rubrika uključuje radove koji su u uspješno prošli recenzijski postupak i prihvaćeni su za objavljivanje te čija je “corrected proof” verzija rada dostupna na web stranicama časopisa putem poveznice (linka) i/ili je u CROSBI priložen i cjeloviti tekst prihvaćenog rada (datoteka).

  • Koje kriterije moraju zadovoljiti radovi, a da bi bili prikazani u rubrici "Izvorni znanstveni i pregledni radovi u CC časopisima", a koje da bi bili prikazani u rubrici "Ostali radovi u CC časopisima"?

    Unutar kategorije "Izvorni znanstveni i pregledni radovi u CC časopisima" prikazuju se svi radovi koji su objavljeni u časopisima koje indeksira baza podataka Current Contents Connect (CCC), označeni su kao “znanstveni” i pripadaju jednoj od pet vrsta radova: izvorni znanstveni rad (članak), pregledni rad, pismo, prethodno priopćenje i kratko priopćenje.

    Unutar kategorije "Ostali radovi u CC časopisima" prikazuju se svi radovi koji su objavljeni u časopisima koje indeksira baza podataka Current Contents Connect (CCC) i pripadaju jednoj od vrsta radova: pismo uredniku, osvrt, prikaz, ispravak, uvodnik, nekrolog i sl., bez obzira jesu li (krivo) označeni kao “znanstveni” ili kao “stručni” ili “ostali”.

  • Je li svaka publikacija koja ima ISBN knjiga?

    International Standard Book Number ili kraće ISBN je jedinstveni (nekad deseteroznamenkasti, a danas trinaestoznamenkasti) broj koji određuje publikaciju. Obično ga dodjeljuje ISBN ured u pojedinoj zemlji, u Hrvatskoj se on nalazi u sklopu Nacionalne i sveučilišne knjižnice.

    Razlikujemo ga od ISSN tj. International Standard Serial Number, a koji se dodjeljuje publikacijama koje izlaze periodično kao što su časopisi, godišnjaci i sl.

    ISBN se dodjeljuje knjigama, brošurama, publikacijama na različitim medijima, didaktičkim kompletima, računalnim programima, zemljopisnim kartama namijenjenim tržištu i sl.

    Posjedovanje ISBN ne znači: a) da se nužno radi o knjizi i b) da se radi o publikaciji kvalitetnog sadržaja. ISBN ima isključivo praktično značenje, a postupak dodijeljivanja je formalan i ne uvjetuje kvalitetu sadržaja. Izostanak ISBN znači da se radi o vrlo staroj publikaciji izdanoj prije 1960. g., a ukoliko se radi o novijoj onda je posrijedi manjkavost izdavača koja upućuje i na vjerojatnu manjkavost kvalitete publikacije.

  • Mora li svaki rad biti pridružen znanstveno-istraživačkom projektu MZOŠ?

    Nije nužno da svaki rad u CROSBI bibliografiji bude pridružen uz projekt MZOŠ. Naravno, važno je da radovi koji su nastali radom na projektima MZOŠ, tematikom se podudaraju s tematikom projekta i objavljeni su u razdoblju trajanja projekta ili neposredno po isteku, budu ispravno pridruženi jednom ili više projekata MZOŠ. No, ukoliko ste objavili rad iz sasvim drugog područja, ili u CROSBI unostite svoje starije radove (izvan razdoblja tekućih projekata), ili ste objavili rad koji je rezultat rada na nekom drugom projektu, polje predviđeno za šifru projekta možete ostaviti praznim, a rad pridružiti samo matičnim brojevima autora na radu i ustanovama gdje su autori zaposleni. Rad će biti prisutan na svim popisima radova autora ili ustanove, samo se neće prikazivati na popisima radova MZOŠ projekata. Moguće je u polje šifre projekta unijeti i posebnu šifru projekta izvan MZOŠ kategorije, preko koje ćete uvijek moći doći do svih radova vezanih uz tu šifru!

  • Kako do elektroničkog identiteta tj. AAI korisničkog računa koji mi omogućuje unošenje podataka u Hrvatsku znanstvenu bibliografiju?

    Elektronički identitet u sustavu AAI@EduHr mogu dobiti pripadnici akademske i istraživačke zajednice u RH i to isključivo u nadležnoj matičnoj ustanovi. Elektronički identitet može dodijeliti samo ovlaštena osoba, tzv. administrator elektroničkog (LDAP) imenika ustanove.
    Popis matičnih ustanova u sustavu AAI@EduHr, kao i popis ovlaštenih osoba kojima se korisnici mogu obratiti za dobivanje elektroničkog identiteta nalazi se na web stranici:

    http://www.aaiedu.hr/aai_status.php

    Osobe koje su na poslijediplomskom studiju na nekom od fakulteta - matičnih ustanova u sustavu AAI@EduHr mogu (i moraju) dobiti elektronički identitet na tom fakultetu.
    Registrirani znanstvenici čija matična ustanova nije u sustavu AAI@EduHr mogu dobiti elektronički identitet na Javnom računalu CARNeta tako da popune obrazac:

    ftp://ftp.carnet.hr/pub/CARNet/forms/accounts/kr1.pdf

    i popunjenu pristupnicu pošalju poštom na adresu navedenu na pristupnici (pri ispunjavanju pristupnice potrebno je obavezno navesti matični broj znanstvenika).
    Odgovore na pitanja vezana uz dobivanje elektroničkog identiteta u sustavu AAI@EduHr potražite na http://www.aaiedu.hr/faq_el_id.html

  • Kakva je razlika između znanstvenog, stručnog i preglednog rada?

    Znanstveni rad sadrži neobjavljene rezultate izvornih znanstvenih istraživanja, a znanstvene su informacije izložene tako da se točnost analiza i izvoda, na kojima se rezultati temelje, može provjeriti.
    Stručni rad sadržava već poznate, objavljene rezultate znanstvenoga istraživanja i težište usmjerava na njihovu primjenu u praksi ili na njihovo širenje (obrazovna svrha). Stručni rad sadrži korisne priloge iz područja struke koji nisu vezani uz izvorna autorova istraživanja, a iznesena zapažanja ne moraju biti novost u struci. Moraju biti napisani na sustavan i razumljiv način, u skladu s čitateljskim profilom.
    Pregledni rad Pregledni rad znanstveni je rad što sadrži izvoran, sažet i kritički prikaz jednog područja ili njegova dijela u kojemu autor aktivno djeluje. Mora biti istaknuta uloga autorova izvornog doprinosa u tom području s obzirom na već publicirane radove te pregled tih radova. Može ih pisati jedan ili skupina autora i obično se pišu na zamolbu urednika.

  • Kakva je razlika između "Rada u postupku objavljivanja" i "Rada u časopisu"?

    U posljednje vrijeme dosta je prigovora vezanih uz razvrstavanje i prikaz radova koji su prošli recenzijski postupak i dostupni su online, a administratori CROSBI ih prebacuju iz Radova u časopisima u rubriku Radovi u postupku objavljivanja. Stoga je važno pojasniti što je to “rad objavljen u časopisu”. Radovi koji su prošli recenziju i prihvaćeni su, nerijetko su dostupni na web stranicama izdavača s punim tekstom rada, no nisu time objavljeni U ČASOPISU (kao dio časopisa). Takvi su radovi najčešće unutar rubrika “Articles in press”, “Announced articles”, "Next issue", “To be published” i sl. i čekaju svoje objavljivanje unutar regularnog broja časopisa. Radovi obično imaju u sklopu bibliografskog zapisa oznaku “in press” ili “corrected proof”. Rad je OBJAVLJEN U ČASOPISU onda kada se nalaze unutar pojedinog volumena i broja određenog časopisa, a objavljen je unutar određenog raspona stranica (osim ukoliko se radi o časopisu koji nema svoju tiskanu inačicu i izlazi isključivo u elektroničkom obliku). Radove, koji su tek u najavi i nisu još objavljeni u sklopu određenog broja časopisa, već su samo dostupni online, čak i ako su indeksirani unutar određenih baza podataka, zadržat će se u rubrici "Radovi u postupku objavljivanja" do službene objave, nakon čega se jednostavnim postupkom PREBACUJU u "Radove u časopisima" i nadopunjuju potrebnim podacima koji prije nisu bili na raspolaganju. Radovi u postupku objavljivanja u CC časopisima, dostupni na web stranicama časopisa (NAKON RECENZIJE), ukoliko imaju ispravnu poveznicu na cjeloviti tekst, zasebno se prikazuju i ravnopravno uvažavaju od strane većine prosudbenih tijela.

  • Što učiniti kada rad unesen u rubriku "Rad u postupku objavljivanja" bude objavljen?

    Potrebno je samo prebaciti zapis u kategoriju kojoj pripada (Rad u časopisu, Rad ili poglavlje u knjizi itd.). To ćete učiniti na sljedeći način:

    • odabrati (kliknuti) na: «Ispravci prijavljenih radova»
    • pod «Prebacivanje rada iz jedne vrste u drugu» u polje upisati broj zapisa
    • u padajućem izborniku odabrati odgovarajuću kategoriju / vrstu rada (npr. «Sudjelovanje na skupovima», «Rad u časopisu» itd...)
    • pri tom se otvara obrazac u koji treba samo upisati SVE dodatne podatke i potvrditi ih, posebno pazeći da su svi autori rada na zadnjoj stranici obrasca pridruženi tom radu («zaklikani»,«zaplavljeni»).
  • Priložila sam uz bibliografski zapis i cjeloviti tekst svog rada koji je još u tisku. Kolege mi kažu da to uklonim jer bi netko mogao prisvojiti rezultate prije objavljivanja. Da li je to točno?

    Naprotiv! Objavom rada unutar arhive Hrvatske znanstvene bibliografije CROSBI ili neke druge, Vi na najbolji mogući načini štitite svoj rad i imate apsolutno pravo prvenstva (sukladno datumu objave). Na taj nacin funkcioniraju već desetljećima preprint arhive kao sto je ArXiv i druge. Objavom rada u ovakvim arhivama Vi ste jedini i neprikosnoveni autor tog rada (za razliku od situacije kada npr. po objavi zapravo predate svoja autorska prava izdavaču), a svi mogući plagijati postaju daleko vidljiviji i manje vjerojatni. Isto tako u potpunosti uklanjate mogućnost da recenzenti odugovlače s objavom Vašeg rada iz različitih razloga.

  • Objavila/o sam rad u časopisu i nisam sigurna smijem li cjeloviti tekst rada pohraniti u elektroničku arhivu CROSBI?

    Nerijetko izdavači objavu rada uvjetuju predajom prava intelektualnog vlasništva njima tako da nakon objave oni postaju jedini vlasnici rada. Intelektualno vlasništvo nad radom može se predati izdavaču isključivo potpisom autora, pa ukoliko niste potpisali prijenos copyright prava na izdavača nema zapreke da pohranite svoj rad u CROSBI arhivi. Čak ako ste prenijeli svoja prava na izdavača (isključivo svojim potpisom, nikakvim automatizmom) u CROSBI arhivu možete bez ikakvih pravnih prepreka učitati verziju rada prije recenzije. Izdavači u posljednje vrijeme sve više dozvoljavaju self-archiving, open archiving i sl. jer takva dostupnost povećava vidljivost časopisa i njegovog utjecaja unutar znanstvene zajednice. Pohranjivanje radova u otvorene nacionalne, institucijske, osobne i druge arhive postaje tako uobičajena praksa. Najbolji način provjere koja ste prava zadržali ukoliko ste prenijeli svoja prava izdavaču (isključivo svojim potpisom!) je korištenjem baze podataka Romeo (Sherpa).

    Detaljnije o svemu pročitajte na:

  • Što ukoliko je moj rad objavljen u elektroničkom časopisu koji ne navodi brojeve stranica?

    U tom slučaju umjesto broja stranica unesite broj riječi vašeg rada u za to predviđeno polje. Broj riječi daje vam svaki tekst editor, a ako koristite MS Word odabrat ćete Tools, a potom Word count.

  • Dobio/la sam matični broj (MBZ), ali me nema na stranicama HZB-a (CroSBi-a)?

    Kada od Ministarstva dobijemo recentne podatke (ažururanu bazu Upisnik znanstvenika RH) naći ćete se u toj Bazi na stranicama HZB-a (CroSBi-a).

  • Kako rad pridružiti matičnom broju znanstvenika (MBZ-u)?

    Rad se MBZ-u pridružuje:

    1. sustavno, ako HZB (CroSBi) prepozna autora kao aktivnog znanstvenika (Ime, Prezime (MBZ)) u Bazi MZOS-a (Upisnik znanstvenika RH) ili
    2. 'ručno' tj. upisom MBZ-a u podpolje 'Matični brojevi autora koji nisu na listi'.

  • Imam uneseno u CROSBI desetak radova, a na listi aktivnih znanstvenika samo su dva rada pridružena uz moj matični broj (ili me uopće nema na listi)?

    Znanstvenicima su programski (automatski) pridruženi samo oni radovi koje je bilo moguće nedvosmisleno pridružiti pojedinom znanstveniku, a prema podacima upisanim u polje Autori.R adovi se ne pridružuju sustavno ako postoje dva ili više znanstvenika s istim imenom i prezimenom, kada je ime autora skraćeno na inicijal, kada autor ima srednje ime (inicijal), kada ima dvostruko prezime, kada postoji neslaganje u navodenju autora na radu i onoga u podacima MZOS, te kada je autor pogrešno unesen. Ukoliko postoji razlika izmedu broja radova koje nalazite modulom Pretraživanje, od broja radova koji nalazite u Pregledavanju/Aktivni znanstvenici, znači da dio radova nije pridružen Vašem matičnom broju. U tom slučaju pokušajte to sami učiniti upisom svog MBZ-a u podpolje 'Matični brojevi autora koji nisu na listi' ili (ako je zapis administriran/zakljucan) zatražite otključavanje vaših radova slanjem elektroničke pošte na help@bib.irb.hr sa brojevima radova i matičnim brojevima znanstvenika kojima ih je potrebno pridružiti.

  • Kako mogu iz CROSBI-ja izlistati radove određene ustanove u određenoj godini?

    Do pregleda radova određene ustanove dolazi se na jedan od sljedeća 2 načina:

    • preko linka "pregled po ustanovama"
    • preko napredne pretrage po ustanovi

    Radove po određenoj godini možemo suziti uz pomoć filtera.

  • Kako mogu iz CROSBI-ja izlistati sve radove određene ustanove?

    Do pregleda radova određene ustanove dolazi se na jedan od sljedeća 2 načina:

    • preko linka "pregled po ustanovama"
    • preko napredne pretrage po ustanovi

  • Da li radove objavljene u zborniku skupova unosim u vrstu rada "Rad u knjizi" ili "Sudjelovanja na skupovima"?

    U "sudjelovanja na skupovima".

  • Zašto se "pozvana predavanja" na skupovima više ne prikazuju zasebno?

    Za svaku je bibliografiju, pa tako i Hrvatsku znanstvenu bibliografiju, najvažniji je onaj objavljeni dio radova. Tako je to i kod "Sudjelovanja na skupovima". Kategorija radova "pozvana predavanja" najčešće je sadržavala neobjavljene radove sa skupova i najčešće se NIJE radilo o pozvanim predavanjima koja su u programima skupova označena kao "pozvana" ili "invited talk" pa smo odlučili da je ne prikazujemo izdvojeno (iako kraj svakog takvog rada i dalje stoji oznaka ukoliko se radi o pozvanom predavanju) već izdvajamo samo objavljena pozvana predavanja.

  • Kako mogu iz CROSBI-ja izlistati sve radove dvije ili više ustanova?

    Preko napredne pretrage, moguće je odabrati više ustanova, te prikazati radove istih.

  • Što su to "plenarna ili keynote predavanja"?

    Ukoliko rad označite kao "plenarno" ili "keynote" ono svakako na programu skupa mora biti označeno kao takvo. Plenarna predavanja drže eminentni stručnjaci iz pojedinih područja i obično su to ključna predavanja oko čijih tema se gradi ostali sadržaj skupova.

  • Kako je moguće na naslovnu web stranicu ustanove (homepage) ugraditi poveznicu na radove ustanove u CROSBI-ju?

    U CROSBI-ju koristite pretragu (jednostavnu/naprednu/pregled) kako bi dobili željene rezultate.
    Kada ste zadovoljni s rezultatima, kopirate URL adresu i istu ubacite na Vašu stranicu.

  • Htjela(htio) bih na svoju osobnu Web stranicu staviti poveznicu na svoju ažurnu bibliografiju radova iz CROSBIja. Kako to mogu učiniti?

    Pronađite se na CROSBIju, pod "Pregled radova po znanstveniku", te kopirajte poveznicu.

  • Htjela(htio) bih na Web stranicu naše ustanove staviti poveznicu na cjelovitu bibliografiju radova iz CROSBIja ustanove. Kako to mogu učiniti?

    Pronađite ustanovu na CROSBIju, pod "Pregled radova po ustanovi", te kopirajte poveznicu.

  • Koja je razlika između knjige i zbornika radova?

    Iako zbornik radova često ima međunarodni standardni knjižni broj (ISBN) koji je karakteriskika monografskih publikacija, unutar Hrvatske znanstvene bibliografije dobro treba odvagnuti prije nego što se zbornik radova unese pod knjigu. U izuzetnim slučajevima kada je urednik (ili više njih) obavio ogroman posao prikupljanja i obrade materijala sa skupa, dopušteno je da takav urednik unese zbornik radova pod knjigu (u tom slučaju ISBN broj je obavezan!), a sebe navede kao urednika. Autori pojedinih izlaganja sa skupa svoje priloge unose kao "Radove sa skupova", a nikako ne kao "Poglavlja u knjigama".

  • Koja je razlika između rada ili poglavlja u knjizi i rada u zborniku?

    Velika! Sve radove iz zbornika skupova treba navoditi u za to predviđenu rubriku. Čak i kada zbornik skupa ima ISBN broj rad pripada grupi Sudjelovanja na skupovima, a ne Radu ili poglavlju u knjizi!

  • Koja je razlika između rada u zborniku i rada u časopisu?

    Odgovor na ovo pitanje u mnogočemu ovisi o kvaliteti i opsegu samog rada. Vrlo je učestala pojava da se zbornici skupova objavljuju u sklopu časopisa, bilo kao dodatni brojevi (supplement ili special issue), bilo kao redovni brojevi ili kao cijeli volumeni. Ako se radi o sažecima, onda se oni ni u kom slučaju ne mogu unijeti kao Rad u časopisu, jer sažetak nije rad u pravom smislu te riječi. No, ako se radi o cjelovitom radu (ne nekom skraćenom obliku) koji je prošao isti postupak recenzije, onda autor ima puno pravo takav rad svrstati kao Rad u časopisu, te ga unijeti u tu rubriku.

  • Promjenio/la sam prezime, krivo mi je upisano prezime (ime, matični broj, naziv projekta, naziv ustanove?). Možete li to ispraviti i kakva je procedura?

    Podatke o istraživačima, projektima i ustanovama dobivamo isključivo od Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa i ne smijemo ih sami mijenjati. Ukoliko podatak treba ispraviti molimo da se obratite u Ministarstvo, a unutar CROSBIja će podaci biti ispravni već prilikom slijedećeg ažuriranja podataka.

  • Među podacima o projektima nedostaje moj projekt (znanstvenik, ustanova)? Možete li ga dodati?

    Isti odgovor kao gore.

  • Koliko često ažurirate podatke o istraživačima, projektima, ustanovama?

    Kvartalno, tj. kada dobijemo podatke od MZOŠ.

  • Što trebam učiniti kada dobijem poruku da je rad zaključan?

    Ukoliko želite napraviti ispravke na "zaključanom" radu, potrebno je poslati poruku na help@bib.irb.hr s brojem rada koji želite da se otključa.

  • Što je točno izvorni jezik rada?

    To je jezik izvornika tj. jezik na kojem je određeni rad napisan. Na izvornom jeziku je potrebno napisati naslov, ključne riječi i sažetak rada. Osim na izvornom, naslov i ključne riječi treba napisati i na engleskom jeziku.

  • Koji su to "časopisi po vrsnoći izjednačeni..."?

    U sklopu Zakona o znanstvenoistraživačkoj djelatnosti donesen je Pravilnik o mjerilima vrednovanja časopisa i publikacija s međunarodno priznatom recenzijom, kao i s njima po vrsnoći izjednačenih časopisa i publikacija (Narodne novine 2/97), unutar kojeg se regulira status pojedinih publikacija, koje zadovoljavaju neke osnovne uvjete:
    Trebaju biti recenzirane od najmanje dva međunarodno priznata znanstvenika
    Postupak katalogizacije treba biti prema međunarodnim standardima (ISBN i ISSN).

    Tako je reguliran status za niz časopisa unutar tehničkih, biotehničkih, društvenih i humanističkih znanosti, dok za prirodne i biomedicinske znanosti ne postoje (za sada) publikacije (časopisi) koje bi imale na taj način reguliran status.
    NAPOMENA: Pravilnik o mjerilima vrednovanja časopisa ... je prestao važiti od 18.04.2002.!

  • Mogu li pretražiti istovremeno nekoliko brojeva projekata i dobiti zajedničku listu radova?

    Da, preko napredne pretrage.

  • Nedostaje mi neko polje Napomena u koje bih mogla/ao unijeti neke dodatne podatke za koje nisu predviđena odgovarajuća polja.

    Polje "Napomena" dodano je u sve vrste radova.

  • Možete li mi reći koja su ograničenja duljine pojedinih polja?

    Rad u časopisu
    autori => 5000,
    naslov => 700,
    title => 700,
    casopis => 160,
    issn => 15,
    volumen => 40,
    broj => 40,
    godina => 80,
    stranica_prva => 100,
    stranica_zadnja => 50,
    kljucne_rijeci => 500,
    key_words => 500,
    projekt => 100,
    jezik => 80,
    datoteka => 100,
    sazetak => nema ograničenja,
    drugi_indeksi => 400,
    kategorija => 30,
    vrsta_rada => 50,
    DOI => 200,
    OpenURL => 200

    Doktorat, magisterij, diplomski rad
    autori => 500,
    naslov => 700,
    title => 700,
    fakultet => 100,
    mjesto => 100,
    datum => 120,
    stranica => 100,
    mentor => 100,
    vrsta_disertacije => 30,
    kljucne_rijeci => 500,
    key_words => 500,
    projekt => 100,
    jezik => 80,
    datoteka => 100,
    sazetak => nema ograničenja,
    sveuciliste => 100,
    godina => 80,
    neposredni_voditelj => 100,

    Knjiga
    autori => 1000,
    naslov => 700,
    title => 700,
    grad => 70,
    godina => 80,
    serija => 100,
    stranica => 100,
    urednik => 300,
    nakladnik => 300,
    kljucne_rijeci => 500,
    key_words => 500,
    projekt => 100,
    jezik => 80,
    datoteka => 100,
    sazetak => nema ograničenja,
    mjesto => 200,
    isbn => 20,
    kategorija => 30,
    vrsta_knjige => 50,
    formalni_urednik => 300,
    prevodilac => 300,

    Rad u tisku
    autori => 1500,
    naslov => 700,
    title => 700,
    casopis => 160,
    godina => 80,
    kljucne_rijeci => 500,
    key_words => 500,
    projekt => 100,
    jezik => 80,
    datoteka => 100,
    sazetak => nema ograničenja,
    kategorija => 30,
    status_rada => 50,

    Rad u knjizi
    autori => 500,
    naslov => 700,
    title => 700,
    stranica_prva => 100,
    stranica_zadnja => 50,
    knjiga => 600,
    grad => 70,
    godina => 80,
    serija => 200,
    urednik => 300,
    nakladnik => 300,
    ukupno_stranica => 100,
    kljucne_rijeci => 500,
    key_words => 500,
    projekt => 100,
    jezik => 80,
    datoteka => 100,
    sazetak => nema ograničenja,
    mjesto => 200,
    isbn => 20,
    kategorija => 30,

    Skripta
    autori => 1000,
    naslov => 700,
    title => 700,
    grad => 70,
    godina => 80,
    serija => 100,
    stranica => 100,
    urednik => 300,
    nakladnik => 300,
    kljucne_rijeci => 500,
    key_words => 500,
    projekt => 100,
    jezik => 80,
    datoteka => 100,
    sazetak => nema ograničenja,
    mjesto => 200,
    isbn => 20,

    Zbornik
    autori => 5000,
    naslov => 700,
    title => 700,
    stranica => 100,
    ozrad => 40,
    zbornik => 700,
    grad => 70,
    godina => 80,
    urednik => 300,
    nakladnik => 300,
    skup => 400,
    mjesto => 200,
    datum => 120,
    kljucne_rijeci => 500,
    key_words => 500,
    projekt => 100,
    jezik => 80,
    datoteka => 100,
    sazetak => nema ograničenja,
    vrst_sudjelovanja => 40,
    vrst_rada => 40,
    vrst_recenzije => 40,
    kategorija => 30,
    Ostali radovi

    autori => 500,
    naslov => 700,
    title => 700,
    izvornik => 500,
    vrsta_rada => 100,
    kljucne_rijeci => 500,
    key_words => 500,
    projekt => 100,
    jezik => 80,
    datoteka => 100,
    sazetak => nema ograničenja,
    godina => 80,

    Patent
    autori => 500,
    naslov => 700,
    title => 700,
    grad => 50,
    drzava => 5,
    podnositelj => 100,
    broj_prijave => 100,
    datum_prijave => 30,
    hpg_vol => 5,
    hpg_stranica => 5,
    godina => 5,
    broj_patenta => 20,
    datum_patenta => 30,
    mkp_klasifikacija => 20,
    naziv_druge_klasifikacije => 100,
    oznaka_druga_klasifikacije => 200,
    ime_nositelja_prava => 100,
    grad_nositelja_prava => 50,
    drzava_nositelja_prava => 5,
    kljucne_rijeci => 500,
    key_words => 500,
    projekt => 100,
    jezik => 80,
    datoteka => 100,
    sazetak => nema ograničenja,

  • Što je volumen, a što sveščić časopisa?

    Volumen (svezak, godište) je jedna izdavačka cjelina periodičke publikacije (časopisa) i sastoji se od niza brojeva (sveščića), ovisno o učestalosti izlaženja, opsegu materijala i sl.
    Numeracija stranica može se protezati kroz cijeli volumen ili je posebna za svaki broj (sveščić).
    Jedan volumen ponekad pokriva jednu izdavačku godinu, a neki časopisi imaju i desetke volumena godišnje.
    Hrvatski broj ili sveščić, engleski issue, obično je dio volumena ili godišta časopisa. To je ona fizička jedinica periodičke publikacije koja izlazi pojedinačno i periodično, ponekad kao dvobroj, trobroj, četverobroj i podređena je volumenu.

  • Gdje se može pronaći podatak o sveščiću?

    Podatak o sveščiću sadržan je na koricama samog časopisa no, može se provjeriti i korištenjem online kataloga i baza podataka. Npr, ako se radi o radu iz CC časopisa svi podaci se nalaze u CC bazi (koja je dostupna za cjelokupnu akademsku i znanstvenu zajednicu RH preko http://baze.irb.hr), a napisani su u slijedećem obliku volumen (sveščić): stranice, godina tj. 12 (23): 1234-1256, 1996.
    Ako su u pitanju domaći časopisi, podaci o radovima mogu se pronaći u online katalogu NSK na http://www.nsk.hr, a složeni su na slijedeći način: volumen (godina), sveščić ; stranice tj. 12 (1996), 23 ; 1234-1256 volumen = 12 sveščić = 23.

  • Kako upisivati sifru projekata HRZZ-a?

    Započnite unos projekta s HRZZ- i prvim brojem, a potom iz izbornika odaberite odgovarajući projekt. U slučaju da vam se projekt ne nudi u izborniku, unesite cijelu šifru u obliku npr. HRZZ-1477.