Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 888460

Veze između prihvaćanja mitova o silovanju, neoseksizma te uporabe pornografije i drugih seksualiziranih medija među zagrebačkim adolescentima


Klasnić, Ksenija
Veze između prihvaćanja mitova o silovanju, neoseksizma te uporabe pornografije i drugih seksualiziranih medija među zagrebačkim adolescentima // Knjiga sažetaka VI. nacionalnog sociološkog kongresa Hrvatskog sociološkog društva "Struktura i dinamika društvenih nejednakosti
Zagreb, 2017. str. 39-40 (predavanje, domaća recenzija, znanstveni)


Naslov
Veze između prihvaćanja mitova o silovanju, neoseksizma te uporabe pornografije i drugih seksualiziranih medija među zagrebačkim adolescentima
(Relationship between the rape myths acceptance, neosexism, and use of pornography and other sexualized media among adolescents from the city of Zagreb)

Autori
Klasnić, Ksenija

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Knjiga sažetaka VI. nacionalnog sociološkog kongresa Hrvatskog sociološkog društva "Struktura i dinamika društvenih nejednakosti / - Zagreb, 2017, 39-40

Skup
VI. nacionalni sociološki kongres Hrvatskog sociološkog društva "Struktura i dinamika društvenih nejednakosti"

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 07.-08.04.2017.

Ključne riječi
Silovanje ; mitovi o silovanju ; neoseksizam: mediji ; pornografija ; adolescenti
(Rape ; rape myths ; neosexism ; media ; pornography ; adolescents)

Sažetak
Mitovi o silovanju su predrasudna, stereotipna ili lažna uvjerenja o činu, žrtvama i počiniteljima silovanja koja sudjeluju u stvaranju neprijateljske klime prema žrtvama silovanja (Burt, 1980:217). Možemo ih definirati i kao kulturno situirane i društveno naučene ideologije koje opravdavaju nasilje nad ženama i zagovaraju žensku odgovornost za njihovu seksualnu viktimizaciju (Demig et al., 2013:467). Nedavni medijski napisi o Barometrovom istraživanju iz 2016. godine koje je pokazalo da čak 37% građana RH silovanje smatra opravdanim barem u jednoj od devet ponuđenih situacija (kao što su npr. konzumacija alkohola, nošenje provokativne odjeće, odlazak u stan počinitelja i sl.), aktualiziralo je temu prihvaćanja mitova o silovanju u hrvatskom društvu. Formiraju li se takvi stavovi već u adolescentskoj dobi i što ih uzrokuje? Brojne medijske senzacionalističke i stereotipne reprezentacije silovanja, ali i scene nasilnih seksualnih odnosa u različitim pornografskim sadržajima izdvajaju se kao potencijalno plauzibilni odgovori. Još je Burt (1980) konceptualno uspostavila i empirijski potvrdila medijacijski efekt stereotipnih rodnih uloga (indikatora tradicionalnog seksizma) na mitove o silovanju. S obzirom da se u ovoj studiji bavimo adolescentima, umjesto indikatora tradicionalnog, koristimo indikatore modernog, tj. neoseksizma. Cilj je ovog izlaganja utvrditi stupanj vjerovanja zagrebačkih srednjoškolaca u mitove o silovanju i njihovu sklonost neoseksističkim uvjerenjima, kao i provjeriti može li se vjerovanje mladića i djevojaka u mitove o silovanju protumačiti njihovim neoseksističkim uvjerenjima, učestalošću konzumacije pornografije i drugih seksualiziranih medija. Analizirani podaci prikupljeni su metodom ankete u sklopu projekta Prospective Biopsychosocial Study of the Effects of Sexually Explicit Material on Young People’s Sexual Socialization and Health, u tri vala longitudinalnog istraživanja. Deskriptivna analiza odgovora na šest mjerenih mitova o silovanju pokazuje da gotovo 30% ispitanih adolescenata smatra da kada djevojke hodaju bez grudnjaka, u mini suknjama ili uskim majicama, same izazivaju nevolje, dok više od četvrtine ispitanih adolescenata (27, 3%) misle da bi stupanj u kojem se žena odupirala trebao biti temeljni faktor u procjeni je li bila riječ o silovanju ili ne. Mladići u većoj mjeri od djevojaka prihvaćaju mit da se muškarca koji je ženu prisilo na seks donekle može opravdati ako je s njom već imao seksualne odnose te da je u većini slučajeva silovanja žrtva lakog morala. Odnos između vjerovanja u mitove o silovanju, sklonosti neoseksizmu te učestalosti konzumacije medijskih sadržaja i pornografije analiziran je primjernom multigrupnog modeliranja (po spolu) strukturalnim jednadžbama (SEM) na uzorku veličine 462 sudionika (od čega 29% mladića). Početna pretpostavka o medijacijskom efektu neoseksizma na odnos između učestalosti konzumacije medija i pornografije te vjerovanja u mitove o silovanju nije potvrđena. Utvrđeni su, međutim, različiti obrasci povezanosti ovih konstrukata s obzirom na spol. Kod mladića postoji pozitivna povezanost između učestalosti gledanja filmova i serija s neoseksizmom, no njihovo prihvaćanje mitova o silovanju nije povezano niti s neoseksizmom niti s konzumacijom medija i pornografije. Kod djevojaka je prihvaćanje mitova o silovanju pozitivno povezano s neoseksizmom, a negativno s upotrebom pornografije. Možemo zaključiti da među zagrebačkim adolescentima postoji spolno-specifična longitudinalna povezanost konzumacije medija i pornografije s neoseksističkim stavovima i prihvaćanjem mitova o silovanju, no mehanizam te povezanosti ostaje nepoznat.

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Projekt / tema
Prospektivno biopsihosocijalno istraživanje utjecaja seksualno eksplicitnih materijala na socijalizaciju i zdravlje mladih (HRZZ-IP-2013-11-9221)

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Sociologija, Psihologija, Informacijske i komunikacijske znanosti