Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 609740

Tko vjeruje u mitove o nasilju nad ženama? Rezultati istraživanja na dva hrvatska sveučilišta


Klasnić, Ksenija
Tko vjeruje u mitove o nasilju nad ženama? Rezultati istraživanja na dva hrvatska sveučilišta // Promene u društvenoj strukturi i pokretljivosti / Marinković, Dušan ; Šljukić, Srđan (ur.).
Novi Sad: Odsek za sociologiju, Filozofski fakultet u Novom Sadu, 2012. str. 458-484 (predavanje, domaća recenzija, znanstveni)


Naslov
Tko vjeruje u mitove o nasilju nad ženama? Rezultati istraživanja na dva hrvatska sveučilišta
(Who believes in Myths about Violence against Women? Research Results on two Croatian Universities)

Autori
Klasnić, Ksenija

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Promene u društvenoj strukturi i pokretljivosti / Marinković, Dušan ; Šljukić, Srđan - Novi Sad : Odsek za sociologiju, Filozofski fakultet u Novom Sadu, 2012, 458-484

ISBN
978-86-6065-136-7

Skup
Promene u društvenoj strukturi i pokretljivosti

Mjesto i datum
Novi Sad, Srbija, 5.10.2012.

Ključne riječi
Mitovi o nasilju; nasilje nad ženama; rodna ravnopravnost; seksizam; studentska populacija
(Myths about violence; violence against women; gender equality; sexism; student population)

Sažetak
U radu su predstavljeni rezultati istraživanja provedenog na uzorku studenata i studentice na dva hrvatska sveučilišta na temu vjerovanja u mitove o nasilju nad ženama. Mitovi o nasilju nad ženama zapravo su pogrešne generalizacije, odnosno mišljenja utemeljena na nedostatku činjenica ili krivim činjenicama koja umanjuju značaj problema nasilja nad ženama i poriču društvenu odgovornost. U ovom je istraživanju utvrđeno postojanje četiri dimenzije vjerovanja u mitove o nasilju nad ženama: 1) Minoriziranje društvenog značaja problema nasilja nad ženama, 2) Siromaštvo i poroci kao prihvatljiva društvena objašnjenja za nasilje, 3) Prebacivanje odgovornosti za nasilje na žrtvu i 4) Pogrešne generalizacije o nasilnicima. U radu se analizira sklonost pojedinim mitovima s obzirom na spol te skonost utvrđenim dimenzijama vjerovanja s obzirom na sociodemografske karakteristike studenata i studentica i stupanj seksizma. Zaključuje se da postoji relativno mala elitna grupa sa znatnim obiteljskim kulturnim i ekonomskim kapitalom koja je sklonija minoriziranju društvenog značaja problema nasilja nad ženama te da tradicionalne rodne uloge i stereotipni stavovi prema ženama pojačavaju vjerovanje u mitove o nasilju nad ženama, što se naročito odnosi na muški dio studentske populacije.

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Sociologija